INTERVJU: Stevan Drašković, predsjednik LU „Igman“ Istočna Ilidža i potpredsjednik LSRS

Poslednjih par godina lovstvo na teritoriji opštine Istočna Ilidža bilježi konstantan uspon. Ovo je bio povod za razgovor sa predsjednikom Lovačkog udruženja „Igman“ i potpredsjednikom Lovačkog saveza Republike Srpske, gospodinom Stevanom Draškovićem.

Gospodine Draškoviću, možete li nam reći koji su najznačajniji uspjesi u radu Udruženja u proteklom periodu?

– Prije nego što odgovorim na postavljeno pitanje o najznačajnijim uspjesima u radu udruženja u proteklom periodu, želim da istaknem da je Lovište “Igman“ Istočna Ilidža ustanovljeno 2016. godine odlukom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srpske i ono pokriva površinu od preko osam hiljada hektara. Lovište je nastalo od lovišta “Srpsko Sarajevo“ koje je gore pomenutom odlukom resornog ministarstva podjeljeno na dva lovišta: “Igman“ i “Trebević“. S’tim u vezi, od 2016 do danas urađena su sva planska dokumenta neophodna za uspješno vođenje lovišta, koja su nam i bila vodilja u našem radu. Dakle, pridržavali smo se svih propisana pravila iz zakonskih, podzakonskih i planskih dokumenata vezanih za lovstvo.

Ono što takođe želim da istaknem je da LU “Igman“ broji oko 140 lovaca koji svoju djelatnost vezanu za lovstvo obavljaju na prostoru matičnog lovišta. Posebno je značajno istaći i sledeće, da svi lovci, članovi LU “Igman“ žive na teritoriji opštine Istočna Ilidža, tj. prostoru koji gravitira lovištu “Igman“ i nema članova van ovog područja, što je veoma značajno u smislu aktivnosti koje provode svi lovci Udruženja zajedničkim snagama. Nakon dobijanja lovišta na gazdovanje i upravljanje imali smo obavezu da odmah primimo u stalni radni odnos jednog lovočuvara koji obavlja zadatke predviđenim Zakonom o lovstvu. Poseban akcenat dat je na uređenju lovišta po pitanju lovno-tehničkih i lovno-uzgojnih objekata. U prethodnom periodu u Lovištu je urađeno niz značajnih projekata, a pomenuću samo najznačajnije: izrađene su četiri nove visoke zatvorene čeke namjenjene za komercijalni lov, postavljen je video nadzor u lovištu, uređena mrciništa za lov predatora, prije svega vuka, postavljena mnogobrojna solila za srneću divljač, uređeni šumski putevi i lovačke staze. Takođe, lovočuvarska služba je opremljena jednim vozilom marke Tojota koje je Udruženje dobilo od strane Opštine Istočna Ilidža. Ovim aktivnostima stvoren je ambijent za uspješno poslovanje i rad. Posebno ću istaći da smo u poslednje tri godine gazdovanja Lovištem izvršili sve planom predviđene zadatke: od uzgoja i zaštite divljači, do izvršenja odstrela, te u potpunosti se pridržavali tih pravila. Potrebno je reći i da je u toku samog gazdovanja lovištem, članstvo iskazalo veoma pozitivan pristup, te u potpunosti ispunjavamo sve uslove predviđene u dokumentima. Takođe, u navedenom periodu, a na osnovu ukazane potrebe, te sagledanih finansijskih prihoda, stekli smo uslove da u radni odnos primimo još jednog profesionalnog lovočuvara. Ovo posebno želim da istaknem, iz razloga da na navedenu površinu Lovišta od oko 8400 hektara i 140 lovaca, finansijski možemo da izdržimo da u lovištu imamo dva lovočuvara koji će da rade i obavljaju svoje poslove u skladu sa Zakonom. Zasigurno ovo je jedan veliki uspjeh našeg Udruženja iz razloga što u poslednje dvije godine, ili bolje rečeno od dolaska novog rukovodstva Lovačkog saveza Republike Srpske na čelu sa Savom Minićem, uspjeli smo da ostvarimo sjajnu saradnju sa Vladom Republike Srpske što je imalo za rezultat da su sva udruženja Saveza dobila značajna sredstva za uređenje lovišta. To se prije svega odnosi na postavljanje visokih čeka, automatskih hranilica, video-nadzornih kamera, a nabavljen je i jedan dron koji će biti na usluzi svim lovačkim udruženjima za nadzor lovišta u cilju što uspješnijeg čuvanja divljači. Lovačko udruženje “Igman“ je namjenski koristeći ova sredstva, a koja bi naravno bili primorani nabaviti iz vlastitih sredstava, stvorilo pogodne finansijske uslove u vlastitom budžetu da u radni odnos primimo još jednog lovočuvara. Čini mi se da je ovo pravi pokazatelj kao se treba odnositi prema sredstvima koja udruženja dobijaju od strane resornog ministarstva. Mi smo ovim ulaganjima u lovišta oslobođeni redovnih izdataka i obaveza, a ušteđena sredstva smo usmjerili za prijem još jednog radnika. Takođe, potrebno je istaći da u Republici Srpskoj imamo lovišta sa preko 60.000 hektara, sa značajnim brojem lovaca, čak i do 1.000, a da ta udruženja imaju samo po jednog lovočuvara. Nadam se da će ovo biti dobar primjer i pokazatelj svim ostalim, da probudimo svijest i lovačku etiku i da na jedan adekvatan način opravdamo ukazano povjerenje koje nam je dato u oblasti uzgoja i zaštite divljači.

I za predstojeću lovnu sezonu planirane su mnogobrojne aktivnosti, posebno na polju komercijalnog lova. Možete li navesti neke od njih?

– Jedan od značajnijih uspjeha u radu Udruženja je i organizovanje komercijalnog lova. Uspjeli smo da dovedemo veći broj lovaca iz Njemačke, Austrije, Švajcarske, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Sve je to daje veoma značajne rezultate i kada je u pitanju prezentovanje same lokalne zajednice i samog lovstva ne samo na prostoru lovišta “Igman“, nego na prostoru cijele Republike Srpske. U tom smislu, redovno vršimo unos zrnaste hrane, te kamene i vitaminske soli. U lovištu imamo pet hranilica i deset kamera. U budućem periodu nastojaćemo da pojačamo naše aktivnosti na obezbeđivanju mira u lovištu i prihrani divljači. Takođe, planirana je izgradnja lovačke kuće koja će biti dom za sve domaće lovce i lovce koji su zainteresovani za lovni turizam. Realizacija ovog projekta trebala bi da otpočne krajem tekuće godine u saradnji sa lokalnim vlastima sa kojima lovci Istočne Ilidže imaju izuzetno dobru saradnju na svim poljima.

Kako ocjenjujete saradnju sa krovnom organizacijom LSRS i resornim ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske?

– Kada je u pitanju saradnja sa Lovačkim savezom Republike Srpske, te resornim Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede onda moram da istaknem da je ona na jednom visokom nivou i već sam u prethodnim pitanjima objasnio o kakvoj vrsti saradnje je riječ. Zaista ovo je jedna velika finansijska pomoć, velika podrška u razvoju lovstva na prostoru cijele Republike Srpske i nakon ovih ulaganja od dva puta po 500.000 KM u poslednje dvije godine, nadam se da će sva udruženja iskoristiti sredstva na najbolji način i postizati veoma dobre rezultate u gazdovanju lovištima, a adekvatne naporima Vlade. Kroz ovaj razgovor želim se zahvaliti i Ministarstvu i Savezu, a posebno predsjedniku Saveza, Savu Miniću koji je napravio izuzetno dobru i sjajnu saradnju između Ministarstva i Saveza, koja se ne ogleda samo kroz aspekt finansijskog ulaganja, već i kroz organizovanje lovačkih ispita, lovočuvarskih ispita i ispita za ocjenjivače trofeja. Dakle, akcenat u radu je stavljen i na obrazovanje lovaca i podizanje svijesti u svim djelatnostima vezanim za lovstvo. U tom smislu imamo veliku podršku Stručne službe Saveza na čelu sa sekretarom Živojinom Lazićem.



Vi ste i predsjednik Savjeta Sarajevsko-romanijske regije koja broji šest lovačkih udruženja. Možete li nam nešto više reći o aktivnostima Savjeta regije, a posebno na polju razvoja lovnog turizma?

– Kao pradsjednik Savjeta Sarajevsko-romanijske regije koja broji sedam udruženja iz Han Pijeska, Sokoca, Pala, Istočnog Novog Sarajeva, Istočne Ilidže, Trnova i Kalinovika, mogu zasigurno da kažem da je ovo jedna od regija koja može da posluži za primjer. Veoma je bitno istaći iskrenu i korektnu saradnju udruženja u okviru Savjeta Regije koja tokom cijele godine imaju zajedničke aktivnosti i veoma uspješno ih sprovode. Navešću samo neke od njih: takmičenje u lovnom streljaštvu, proslava krsne slave, organizovanje lovačke večeri, zajedničkih lovova i mnoge druge. Kao predsjednik Savjeta Regije želim da se zahvalim svim mojim kolegama predsjednicima Udruženja koja djeluju na pomenutom prostoru na izuzetnoj saradnji, uloženom trudu i entuzijazmu, a sve u cilju što uspješnijeg upravljanja lovištima koja smo dobili na gazdovanje. Ponosni smo što su naša lovišta bogata svim vrstama divljači ovog podneblja, a istakao bih srneću divljač, divlju svinju, vuka, medvjeda, tetrjeba, divokozu, zeca i veliki broj vrsta ptica, što se samo iskrenom i prijateljskom saradnjom na nivou regije može sačuvati. Ovi lovni resursi se moraju koristiti samo na način na koji je to predviđeno zakonom o lovstvu.

Kakvo je stanje lovne divljač i na koji način se posvećuje pažnja uzgoju?

– Kada su u pitanju aktivnosti vezane za lovnu sezonu onda se može reći da smo se mi lovci u LU “Igman“ u potpunosti obavezali da se pridržavamo Godišnjeg plana korišćenja lovnog fonda divljači, kao i svim pravilnicima koji regulišu tu oblast. Prevashodno smo usmjerili rad na uzgoj, prihranu i zaštitu divljači tokom cijele godine, uklanjanje predatora i štetočina iz lovišta, te očuvanje kompletne flore i faune. Trudimo se da vršimo stalnu prihranu divljači kako zrnastom hranom, kao i sadnjom jednogodišnih i višegodišnjih biljaka, te voćki širom lovišta.

Podmlađivanje članstva Udruženja je takođe značajna aktivnost. Da li su mladi zainteresovani da postanu lovci i lovkinje?

– Značajan broj mladih članova je zainteresovan za bavljenje lovom na prostoru Sarajevsko-romanijske regije. Ove godine organizovano je polaganje lovačkog ispita na koji je izašlo oko 50 kandidata, što u značajnoj mjeri daje jednu novu svježu snagu svim Lovačkim udruženjima i smatram da imamo jedan veoma pozitivan efekat kod mladih ljudi da se opredjele za nešto što je prije svega korisno za društvo, a i za same mlade osobe. Mnogo je bolje šetati po planinama i uživati u ljepotama koje pružaju naša lovišta, nego obitovati po kafanama i kockarnicama.

Za kraj, koju bi ste poruku poslali lovcima LU „Igman“, ali i svim lovcima LSRS?

– Svim lovcima Republike Srpske želim da poručim da je lovstvo ekološka, ekonomska, društveno korisna, obrazovna i naučna djelatnost, koja je u funkciji zaštite i uzgoja, održivog korišćenja te stalnog poboljšanja kvaliteta lovnog fonda. Poslovi gazdovanja lovištem imaju ekološku funkciju, odnosno funkciju zaštite životne sredine, te ekonomsku i socijalnu funkciju, putem zaštite biološke ravnoteže u prirodi, divlje flore i faune i drugih uslova staništa divljači. Konačan cilj gazdovanja jeste poštovanje poretka kapaciteta lovišta sa odgovarajućom polnom i starosnom strukturom i zdravim i trofejno vrijednim jedinkama osnovnih vrsta divljači, te racionalno korišćenje godišnjeg prirasta uz provođenje mjera zaštite i uzgoja divljači, kao i mjera uređenja lovišta. Iz ovih par rečenica možemo zaključiti da ukoliko se budemo pridržavali navedenog i ponašali u skladu sa gore navedenim normama iz oblasti lovstva, onda možemo reći da će svi lovci moći lagodno da love u bogatm lovištima i svi oni koji se bave uzgojem i primaju platu za zaštitu divljači, kao što su lovočuvari, neće morati da brinu za finansijska sredstva. Uz lovački pozdrav “Dobar pogled“ svim lovcima Istočne Ilidže i Republike Srpske želim puno uspjeha u predstojećem zimskom dijelu lovne sezone, kao i puno uspjeha u gazdovanju lovištima.

 

Be the first to comment

Leave a Reply