Domaće mačke – katastrofa za ekosistem

Domaće mačke koje slobodno lutaju bez nadzora vlasnika, predstavljaju pravu katastrofu po raznovrsnost životinjskog svijeta. Ovo je zaključak istraživanja koja su sprovedena u Australiji, Novom Zelandu, SAD i Francuskoj.

Nikad pripitomljene mačke – odgovorne za nestanak velikog broja životinjskih vrsta

Doktor Tim Doerti iz Centra za istraživanje ekologije Deakin univerziteta iz Australije saopštio je da su sprovedena dva odvojena istraživanja u Australiji i na Novom Zelandu. Ona pokazuju da su invazivni predatori poput mačaka i pasa lutalica odgovorni za izumiranje najmanje 87 vrsta ptica, 45 vrsta sisara i 10 vrsta reptila. Takođe, ugrožen je opstanak 596 drugih vrsta životinja.

Ove činjenice nisu novost za biologe. Iako, mačke veći dio dana provedu spavajući i igrajući se sa svojim vlasnicima, tokom večeri one postaju predatori i istrebljivači pojedinih životinjskih vrsta. Mada se vode kao domaće životinje, mačke u sebi kriju lovački instinkt koji im nije iščezao kroz vijekove druženja sa čovjekom.

Do istih zaključaka došli su i istraživači iz Francuske. Procjenjuje se da u ovoj zemlji danas ima preko 12 miliona mačaka lutalica.

Takođe, u Sjedinjenim Američkim Državama ima oko 48 miliona domaćih mačaka. Tvrdi se da svaka od njih prosječno ubije između četiri do 18 ptica i 21 malog sisara u toku godine.

Sterilizacija ili eutanazija­?

Sve navedene studije preporučuju mjere za smanjenje uticaja krvožednih kućnih ljubimaca na prirodno okruženje. Grupe koje se brinu o dobrobiti životinja zalažu se za program “uhvati-steriliši-pusti“, umjesto eutanazije, tj. usmrćivanja. Ova procedura podrazumijeva hvatanje lutalica, njihovu sterilizaciju i puštanje na mjesto gdje su uhvaćene.

Sa druge strane, eksperti koji se zalažu za raznovrsnost životinjskog i biljnog svijeta, tvrde da će program “uhvati-steriliši-pusti“ samo dodatno ohrabriti vlasnike mačaka, da kada njihovi ljubimci postanu nepoželjni, da ih napuštaju i ostavljaju na ulici ili u prirodi. Ovim bi se broj mačaka lutalica samo povećavao. Sve naučene studije pokazuju da je program “uhvati-steriliši-pusti“ veoma štetan po divlje životinje.

Program “uhvati-steriliši-pusti“ pokazao se kao veoma neefikasan u prksi

Divlji zečevi u gradskim parkovima Stokholma

Pozitivan primjer je Švedska. U ovoj državi je držanje pasa i mačaka uređeno putem nekoliko pravilnika. Prema Pravilniku o dobrobiti životinja psi i mačke moraju biti pod budnim nadzorom vlasnika, odnosno zabranjeno je njihovo puštanje da slobodno lutaju bez kontrole u periodu od 1. marta do 20. avgusta. Tokom ostatka godine, psi i mačke se mogu puštati, ali moraju biti u vidokrugu vlasnika, da bi se spriječio negativan uticaj po divlje životinje. Od ovoga su izuzeti psi koji se koriste za lov divljači. Oni se koriste samo tokom sezone lova na određenu divljač.

Prema Pravilniku o držanju pasa i mačaka, ove životinje moraju posjedovati dokumenta i moraju biti registrovana na jednog vlasnika. Vlasnik mora markirati ljubimca mikročipom ili tetovažom. Na kraju, životinja mora biti registrovana u Centralni registar. U Registru se vodi evidencija o rođenju, vakcinacijama, promjeni vlasnika i smrti ljubimca.

U slučaju kršenja Pravilnika o dobrobiti životinja i Pravilnika o držanju pasa i mačaka, Administrativno tijelo pri ministarstvu poljoprivrede može oduzeti kućnog ljubimca, a vlasniku zabraniti držanje životinja kao kućnih ljubimaca. Ukoliko se namjerno i nasilno prekrše navedene regulative, vlasnik može biti osuđen na dvije godine zatvora. Primjenom ovih regulativa u Švedskim gradskim parkovima možete vidjeti divlje zečeve, vjeverice i različite vrste ptica, ali psa i mačku lutalicu nikako.

MP

 

Be the first to comment

Leave a Reply