Preporuke za ishranu srna

Potrebe srna su i do danas nedovoljno izučene, iz dobro poznatih razloga koji se odnose na nemogućnost izvođenja klasičnih naučnih eksperimenata.S obzirom da prirodna hrana u lovištima može biti često nedovoljna i neodgovarajuća, preduzimaju se različiti oblici dodatne ishrane. Ishrana srna u lovištima može se unaprijediti na više načina, što zavisi od doba godine, tipa lovišta i brojnosti populacije.

Agrotehničke mjere u lovištima

Hidromeliorativne mjere odnose se na lovišta ravničarskog tipa, sa plavljenim ili zabarenim terenima, na kojima raste specifična flora manjeg kvaliteta i hranljive vrijednosti. Na terenima ritskih šuma,obraslim gustom vegetacijom koju čine korovi, šiblje i grmovi, preporućuje se košenje i/ili tarupiranje, paljenje tršćaka i šaša.

Ovim mjerama, kao i drljanjem, đubrenjem i košenjem, može se postići promena botaničkog sastava. Prirodna ispasišta treba kositi ili tarupirati dva puta godišnje, drljati jedanput i đubriti sa 100 kg vještačkog đubriva po hektaru. Đubrenjem se takođe mijenja floristički sastav, odnosno zastupljenost korova, ali i prinos travnjaka.

Zasnivanje novih travnjaka ispasištaima smisla na kvalitetnijim zemljištima, gdje ne postoji opasnost od plavljenja i podzemnih voda. Sastav smješa treba odabrati u konsultaciji sa stručnjacima, odnosno uskladiti ga sa karakteristikama zemljišta.Gajenje oraničnih kultura u sistemu zelenog konvejera može predstavljati značajno poboljšanje ishrane srna.

U ovu svrhu najpogodnije su leptirnjače (bijela dijetelina,lucerka, grahorica…), žita (kukuruz, raž,ovas…), korijenasto-krtolaste biljke (repa, krompir, čičoka…), kupusnjače (repica, stočni kelj) i dr. Nabrojane biljne vrste životinje mogu koristiti direktno, u zelenom stanju i za ispašu, dok se viškovi spremaju (konzervišu), prije svega za zimske intervencije u ishrani, i to u vidu sijena, silaže i senaže,utrapljenih plodova i koncentrovane zrnaste hrane.



Zasijane površine treba formirati na više međusobno udaljenih mjesta u lovištu, kako bi se time izvršila i prirodna disperzija životinja u potrazi za hranom. Sjetva kultura treba da bude organizovana po modelu zelenog konvejera, i time omogući kontinuirano pristizanje zelene hrane u toku vegetacijenog konvejera, i time omogući kontinuirano pristizanje zelene hrane u toku vegetacije. Za zimsku ishranu srna naročito je interesantna i značajna mogućnost napasanja na poljima sa ozimim žitima. U ovu svrhu žita treba sijati u toku ljeta, kako bi za zimsku ishranu srna dostigla odgovarajuću visinu.

Važan preduslov za uspjeh je dovoljno padavina ili, što je daleko teže izvodljivo, zalivanje parcela radi nicanja posejanog žita.U ovu svrhu treba izabrati parcele koje su što više udaljene od naselja i puteva, kako bi srne u toku zime mogle neometano da konzumiraju zelenu hranu.

Prihranjivanje srna

Treba vršiti naročito u mjesecima sa snegom, kada je srnama teško dostupna prirodna hrana. Prihranjivanje se obavlja konzervisanim kabastim hranivima (sijenom i silažom), korijenasto-krtolastim hranivima i koncentratima.

Sijeno

Jedna od specifičnosti ishrane srna je da konzumiraju neznatne količine sijena i druge hrane koja sadrži vlage manje od 40%. Iz tog razloga, i te minimalne količine sijena koje će srne eventualno konzumirati u toku zime moraju biti vrhunskog kvaliteta, odnosno sijeno treba da potiče od leguminoza (najbolje lucerke) i sa maksimalno očuvanim lišćem. Najbolje je spremiti treći odkos lucerke ili prvi i drugi ali prije faze cvetanja kada ima dosta lisne mase.Silaža je potencijalno značajna zimska hrana za srne, ali se mora voditi računa o mogućnosti njenog zamrzavanja. Zato je treba davati u danima kada su temperature nešto više, i na mjestima koje srne često posjećuju, kako bi bila što prije iskorišćena.Silaža se može spremati od kukuruza ili lucerke. Lucerkina silaža (ili sjenaža) se sprema sa dodatkom ugljenohidratnih hraniva i bakterijskih inokulanata, čime se postiže maksimalan kvalitet. Pripremanjem i korišćenjem sjenaže (od provenulog materijala) sa stepenom vlage od 50-60% može se bitno umanjiti problem zamrzavanja.

Koncentrati

U ovu svrhu se mogu koristiti zrnasta hrana, industrijski proizvedene smješe koncentrata, napravljene po posebnim recepturama, ili smješe za domaće preživare sa većim sadržajem proteina i nekih mineralnih elemenata. Kukuruz treba da je u klipu a koncentrati u formi peleta, kako bi se smanjili gubici od strane poljskih i šumskih ptica. S obzirom na nedovoljno poznavanje potreba srna u hranljivim materijama, kao i na činjenicu da ista hranilišta koriste različite kategorije srna, treba koncipirati jednostavne smješe, u skladu sa preciznim normama. U cilju boljeg konzumiranja smješa koncentrata, treba koristiti aromatske dodatke za divljač: arome citrusa, komorača, anisa,jabuke i timika. Za zimski period oskudice u svoj hrani preporučuje se dupliranje količine mineralno-vitaminskih predsmeša koje se koriste pri spremanju koncentrata.

So se uključuje u peletirane smješe za srne, ili se srnama daje u vidu blokova za lizanje (kamena so, briketirana stočna so ili mineralno-vitaminski blokovi za lizanje). Smatra se da je za srne dovoljno 1-1,5 g soli dnevno. Upotrebom stočne soli (uključene u peletiranu hranu ili u vidu blokova za lizanje) životinjama se obezbjeđuje i neophodna količina joda, čiji je deficit naročito izražen na našim terenima. So treba da bude dustup na srnama u toku cele godine, bez obzira na godišnje doba.

Opšti princip je da se sa prihranjivan je počne ranije, u novembru ili čak krajem oktobra,  kako bi se životinje do perioda velikih hladnoća, dubokih snijegova i nedostatka prirodne hrane navikle na hranilišta i na konzumiranje dodate hrane. Osim toga, raniji početak prihranjivanja omogućava stvaranje većih tjelesnih rezervi životinja za nastupajuće hladne dane.

U početku prihranjivanja treba koristiti manje količine hrane, i one vrste koje će divljač najradije konzumirati (kukuruz u klipu). Pošto se životinje naviknu, obroci se povećavaju, a izbor hraniva se proširuje i uključuje postepeno i peletirana koncentrovana hrana. Privikavanje srna na nova hraniva (silaža, peletirana koncentrovana) mora se postepeno obavljati u nekoliko dana iznošenja hrane, tako što se količina kukuru za u klipu smanjuje a povećavaju nova hraniva. Hranilišta treba svakodnevno obilaziti i dopunjavati, jer ako se prekine sa iznošenjem hrane, dešava se i prekianje kasnijeg dolaska divljači na hranilište. Nemoguće je precizirati norme hrane za zimsku ishranu srna, jer ona zavisi direktno od vremenskih uslova i količine prirodne hrane i poljskih ostataka. Pri izračunavanju potrebnih količina hraniva zasrne u zimskom periodu, polazi se od nekoliko bitnih parametara. Korišćenje suve hrane (sijena i koncentrata) planira se za period od oko 60 dana u toku godine (t.j. za dane sa sniježnim pokrivačem) a korišćenjesilaže za period od 30 dana (za dane kada su temeperature dovoljno visoke da ne dođe dobrzog smrzavanja silaže).

Planirana količina koncentrata je oko 300 g/grlu, planirana količina silaže je oko 0,5 kg/grlu, sijena oko 20 g/grlu (samo u lovištima ravničarskog tipa) i soli oko 1 g/grlu. Potrebne količine svih nabrojanih hraniva za 100 srna mogu se preračunati na osnovu procentualnog i količinskog učešća pojedinačnog hraniva u grupi i perioda korišćenja tog hraniva.

Poseban problem za sve lovce jeste kako odhraniti lanad koja su ostala iz nekog razloga bez majke i pronađena u lovištu.

Prije svega, lanad moraju biti smještena u suvim i čistim uslovima, sa dovoljno prirodne svetlosti i ukupnog prostora (površine i zapremine). Mlijeko treba da bude obavezna hrana, a uz mlijeko treba ponuditi nakošenu zelenu masu bogatu lišćem, nakresane mlade grane drveća koje srne u prirodi inače rado brste, korijenasto-krtolasta hraniva i koncentrat. Sijeno je i u zarobljeništvu od male važnosti za mladunce, ali ga treba, takođe, ponuditi.

Voda mora biti uvijek prisutna. S obzirom da će se mlade srne vrlo brzo navići na koncentrat, i uvijek ga rado konzumirati, postoji opasnost od metabiličkih poremećaja, pre svega acidoze. Zbog toga se njegova količina ograničava, dok se ostala sočna i suva hranadaje po volji.
Z.V.

Be the first to comment

Leave a Reply