Laserski daljinomjeri: Pogotka nema bez tačne procjene daljine

Laserski daljinomjeri su sprave za precizno određivanje daljina u prirodi. Njihov razvoj počeo je poslije Drugog svijetskog rata. Primjenu su našli u vojsci, lovu, streljaštvu, golf terenima, ali i svim drugim oblastima gdje je potrebno precizno odrediti distancu do cilja.

Laserski daljinomjeri su optički uređaji u čije je kućište urgađena laserska dioda. Pritiskom na dugme ova dioda isijava talas nevidljiv za ljudsko oko. Talas koji se odbije od mete biva prihvaćen u prijemnoj jedinici. Na osnovu poznate brzine svijetlosti i vremena, procesor u daljinomjeru izračunava daljinu do cilja i ispisuje je na okularu ispod cilja na koji smo nišanili.

Iako je relativno lako objasniti način rada, izrada laserskih daljinomjera predstavlja još uvijek veoma skup proces. Od ovog uređaja se zahtjeva visoka preciznost, čista slika, otpornost na vlagu i druge vremenske uticaje, mala težina i slično. Sve ovo na kraju utiče na cijenu ovih sprava.



Što se tiče uređaja koji se koriste u lovu i streljaštvu, možemo reći da imamo dvije vrste. Prvi su monokularni daljinomjeri koji se koriste za mjerenje daljina na kraćim distancama. Njihove dimenzije dozvoljavaju lako nošenje i upotrebu. Najviše se koriste za lov divljači sa čeke uz pomoć luka i strijele. Pošto se upotrebljavaju jednom rukom, druga ruka je slobodna i može se koristiti za držanje luka. Ipak, zbog toga su veoma nestabilni za upotrebu na većim daljinama.

Druga vrsta su dvogledi sa laserskim daljinomjerom. Ovaj uređaj objedinjuje dvije sprave u sebi. Može se sa uspjehom koristiti podjednako i kao dogled i kao mjerač daljine. Iako je teži od predhodno opisanog, ovaj uređaj služi za određivanje daljinjine na velikim distancama. Do izražaja dolazi njegova upotreba u lovu na divokoze u kraškim predjelima ili srneće divljači u ravnici gdje je veoma teško odrediti tačnu daljinu.

O važnosti određivanja tačne daljine do divljači i izboru nišanske tačke na velikim daljinama ne treba mnogo diskutovati. Svaki pucanj bez tačno određene nišanske tačke od strane stručnog pratioca vodi promašaju ili još gore ranjavanju divljači. Stoga upotreba ovih sprava u lovu, posebno u komencijalnim, je od velike važnosti.

Greške određivanja daljine bez optičkih sprava detaljno su istražene. Prema vojnim iskustvima obučeni vojnici pravili su greške prosječno ±20%. To znači na cilju postavljenom na 300 metara prosječne greške su bile ±60 metara. Na pravljenje greške utiču i uslovi u kojima se cijeni daljina do cilja, a to su: priroda cilja, teren i svijetlosni uslovi.

Preciznost laserskih daljinomjera je izuzetna. Greške se svode na ±0.03% do ±0.2% što prevashodno zavisi od osjetljivosti prijemne jedinice. Mnogo češće su greške uzrokovane ljudskom nepreciznošću prilikom nišanjenja. Svjetlosni snop odbijen od prepreke koja se nalazi između posmatrača i cilja može da uzrokuje umanjenje izmjerene daljine.

Za naše lovce najzanimljiviji su dvogledi sa laserskim mjeračima daljine, a ovde se nalazi preporuka za pet takvih uređaja.

  • Bushnell Fusion 1-Mile ARC
  • SIG Sauer KILO 3000 BDX 10×42
  • Leica 10×42 Geovid HD-B
  • Swarovski 8×42 EL
  • Carl Zeiss Optical Inc Victory 10X56

Neke od njih ćemo opisati u narednim tekstovima.

Be the first to comment

Leave a Reply