Procjena starosti srneće divljači: Dob jedinki se određuje na osnovu zuba

Slika broj 4: Poprečni presjek zuba

Svim lovcima je dobro poznat metod procjene starosti srndaća na osnovu broja parožaka rogovlja. Tačniji metod se zasniva na analizi nicanja i istrošenosti zuba donje vilice.

Procjena starosti jedinke može se vršiti na osnovu obrasca nicanja zuba i obrasca istrošenosti zuba donje vilice. Obrazac nicanja zuba se koristi kod mladih jedinki, dok se obrazac istrošenosti zuba koristi za starije. Procjena se vrši nad pretkutnjacima i kutnjacima donje vilice, koji služe za usitnjavanje hrane. Ovaj način procjene nam ne daje tačno godište jedinke, ali nam omogućava da odredimo njenu starosnu dob. Postoje i mnogo tačniji metodi, ali se oni rade u laboratorijama.

Slika broj 2: Donja vilica mladunceta

Obrazac nicanja zuba

Mladunče srne dolazi na svijet sa tri mliječna pretkutnjaka (pm i, ii, iii). Treći mliječni pretkutnjak (pm iii) ima tri kvržice, dok treći stalni pretkutnjak (PM 3) koji će ga zamijeniti ima dvije. Na osnovu ove karakteristike razlikujemo mliječne od stalnih zuba. Prije nego što stalni pretkutnjaci niknu i zamijene mliječne, izrašće prvi stalni kutnjak (M1) (vidjeti

Donja vilica odrasle jedinke

sliku br. 2). Nakon 13 mjeseci od rođenja mladunac bi trebalo da ima sve stalne zube, tj. tri pretkutnjaka (PM 1,2,3) i tri kutnjaka (M 1,2,3). Posljednji koji se formira je treći kutnjak (M3) (vidjeti sliku br. 3). On ima tri kvržice, od kojih se treća posljednja formira u periodu od 12 do 14 mjeseci života.

Obrazac nicanja mliječnih i stalnih zuba jelena običnog i jelena lopatara je isti kao kod srna. Kod jelena običnog svi stalni zubi su prisutni sa 30 mjeseci života, a kod jelena lopatara sa 26 mjeseci. Treća kvržica trećeg kutnjaka se formira u periodu od 36 do 48 mjeseci života kod obje vrste.

Zub jedinke srednje dobi

Obrazac istrošenosti zuba

Kod mlađih jedinki zubi su visoki i oštri. Starenjem oni se troše te postaju niži i zaobljeniji. U mlađem dobu, tj. u periodu između prve i treće godine, krune zuba su visoke; kvržice su visoke i oštre; gleđ bijele boje je šira nego dentina, koja je braon boje; a infundibulum (lijevkasta šupljina u centru krune) je dubok (vidjeti sliku br. 4).

U periodu od četvrte do pete godine srndać se nalazi u ranim srednjim godinama. Krune njegovih prvih kutnjaka (M1) donje vilice postaju kraće; kvržice prvih i drugih kutnjaka (M 1,2) postaju kreće i zaobljenije; braon dentina postaje šira od gleđi; infundibulum se sužava i biva

Dijelovi krune

potpuno okružen zubnom gleđi na kutnjacima (M 1,2).

U kasnom srednjem dobu (period između šeste i sedme godine) krune zuba su kratke na svim

Donja vilica odrasle jedinkezubima; kvržice svih zuba postaju kraće i zaobljenije; dentina je dva puta šira od gleđi na svim zubima; gleđni greben u centru prvih kutnjaka (M1) se smanjuje ili

Slika: broj 5: Dijelovi krune

iščezava; infundibulum postaje veoma uzak i okružen gleđu na svim zubima, a na prva dva kutnjaka (M 1,2) dolazi i do nje

govog potpunog iščezavanja (vidjeti sliku br. 6).

U starosti (period poslije osme godine) krune zuba su veoma kratke; kvržice su skoro ravne; gleđni greben u centru svih zuba je nejasan ili je potpuno iščezao; infundibulum na većini zuba je iščezao (vidjeti sliku br. 7).

Metod određivanja starosnog doba na osnovu istrošenosti zuba može biti ograničen kod odraslih jedinki zbog polomljenih zuba ili zuba koji mogu ispasti usljed starosti.

Slika broj 6: Zub jedinke srednje dobi

Ovaj obrazac se u potpunosti može primijeniti i na jelena običnog i na jelena lopatara, s tim što se starosne dobi razlikuju u odnosu na srneću divljač. Obje vrste jelena se nalaze u mlađem dobu u periodu od druge do četvrte godine života; u ranom srednjem dobu od pete do osme godine; u kasnom srednjem dobu od devete do dvanaeste i u starosti poslije dvanaeste godine života.

Marko Pavlović

Be the first to comment

Leave a Reply