Možemo li uzgajati ukrasne fazane?

Pored uobičajenog – uhodanog, rasprostranjenog i već udomaćenog uzgoja fazana širom bivše Jugoslavije, još od prije 30 i više godina, poznato je uspješno uzgajanje i ukrasnih fazana u nama susjednim Hrvatskoj i Srbiji. Uopšteno rečeno, na uzgoju više vrsta pernate lovine divljači najbolje rezultate postigle su lovačke organizacije u Vojvodini, posebno “Lovoturs” koji se smatra pionirom razvoja lovačkog turizma na svu pernatu divljač. Od uspješnog lovnog turizma, samo na pernatu divljač, “Lovoturs” i druge lovačke organizacije u Vojvodini postizale su basnoslovne sume novca. Evidentiran je podatak da je broj inostranih lovaca-turista do 1990. godine izražen u hiljadama, a da je samo 1990. godine prihod od lovnog turizma iznosio oko deset miliona maraka.

I kod nas u BiH, prije minulog rata, veoma je bilo uspješno gajenje fazanske divljači i sticanje vrlo značajnih prihoda od lova u svim poznatim fazanerijama (Gradačac, Brčko, Doboj i Odžak), ali su ratna dejstva gotovo devastirala sve ove i druge naše fazanerije, kao i Hutovo blato, poznato stanište i lovište pernate divljači, posebno patkarica i raznih močvarica. Ohrabrujuće je da Hutovo blato već postiže vidne rezultate na zaštiti, uzgoju i korišćenju tamošnje određene pernate divljači. Dobro znamo da je fazan nastanio različita staništa i veoma dobro se prilagođava kukuruznim i drugim žitnim poljima, žbunjevitim živim ogradama i odraslim gustim šibljem. Nakon berbe kukuruza, gdje nema dovoljno šikara i žbunja, fazan traži druge, niskom šumom obrasle terene, jer više voli šumarke nego visoke šurne. Zahvaljujući prilagodljivosti fazana u mnogim raznovrsnim staništima i klimatskim uslovima, sva naša lovišta su naseljena ovom divljači porijeklom iz Male Azije, a to je slučaj i u svim lovištima Evrope i Amerike.

Ogled na ostrvu

Takođe je poznato da su svi matični fondovi ove divljači nastali od fazana iz vještačke proizvodnje. Ovom prilikom treba ukazati na ogled koji je izveden u jednom zatvorenom ostrvu kod Vašingtona, na kome je prvi put pušteno šest ženki i dva mužjaka fazana. Tu su fazani bili potpuno izolovani i prepušteni prirodnim uslovima. Za šest godina, od ovih osam ptica naraslo je jato od oko 2.000 fazana. Svaka aktivnost čovjeka na ovom ostrvu je izostala, a brojnost grabljivica je samo povremeno kontrolisana. Takav ogled urađen je i u Oregonu (Grofovija Lon) gdje je ukupan porast fazana bio svega 12 odsto od porasta na navedenom zaštićenom ostrvu, ali je aktivan uticaj čovjeka uzročnik ovako nepoželjnog rezultata u spomenutoj grofoviji.

Sličan prethodnim, izvršen je ogled u Bjelopavlovićkoj dolini kod Danilovgrada od 1952. do 1958. godine, gdje je ravnica doline ograničena planinskim vijencima koji su prirodna prepreka da se fazani ne razilaze na druga područja. Ovdje se 1952. godine otpočelo sa 60 koka i 14 fazana, da bi u proljeće 1958. godine u navedenoj dolini bilo oko 5.000 jedinki ove divljači, a godišnji odstrel fazana bio je razumno planski ograničen. U ovome lovištu fazani su imali ishranu samo iz prirode, a grabljivci su pažljivo praćeni i djelimično uništavani.

Neophodne mjere

Ovoga puta treba posebno ukazati na potrebu i mogućnost uzgajanja ukrasnih fazana i kod nas u BiH, o čemu do sada uopšte nismo niti razmišljali, a kamoli ispitivali, utvrđivali, planirali i iznalazili odgovarajuća rješenja za njihovo uspješno uzgajanje i razmnožavanje. Jer u kojim god staništima smo uspješno uzgajali ostale fazane. U svim tim i takvim moguće je uzgajati i ukrasne ljepotane, među kojima postoji više rasa, pa ovdje treba imenovati barem neke, a to su dijamant fazan, kraljevski fazani, prelat fazan, violet vatrenoledi fazan, mandžurski grivati fazan, svinhoj fazan i drugi. Zajednička osobina za sve ove novije rase ukrasnih fazana je da su porijeklom iz predjela od Mandžurije do Indo-malajskog arhipelaga. Sve ove ukrasne ptice se dosta dobro i brzo priviknu na klimu određenih naših krajeva, koja je podjednaka klimi nekih područja njihovog porijekla.

Na osnovu ovdje iznesenih saznanja, činjenica, konstatacija i iskustava, a posebno sagledavajući sadašnje stvarno stanje u gotovo svim našim fazanerijama i lovištima fazanske divljači, poželjno je da svi mi lovci najozbiljnije razmišljamo, planiramo, iznalazimo najbolja moguća rješenja i provodimo odgovarajuće mjere za uspješno uzgajanje i razmnožavanje fazanske divljači u svim našim fazanerijama i drugim odgovarajućim lovištima – staništima za ovu divljač. Stoga ja lično (kao lovac sa više od 55 godina aktivnog lovačkog staža) želim predložiti barem neke značajnije mjere, radnje i postupke s ciljem uspješnog uzgajanja svih vrsta fazana koje mogu opstati i razmnožavati se u našim lovištima, a te neophodne mjere bi trebalo da budu sljedeće:

  1. Samo na osnovu naučnog, stručnog i iskustvenog stajališta sagledati ispitati i utvrditi stanje i mogućnosti reformisanja odnosno ponovnog uspješnog osposobljavanja svih naših dobro poznatih fazanerija za uzgoj, zaštitu i korišćenje fazanske divljači.
  2. Sve lovačke organizacije koje u svom lovištu imaju barem neke veće dijelove odgovarajućeg staništa za fazane treba da ispitaju i utvrde uslove i mogućnosti za unošenje, zaštitu, gajenje i korišćenje ove vrijedne pernate divljači.
  3. U fazanerijama i drugim dijelovima lovišta fazanske divljači stvarati uslove i za izvršenje komercijalnog lova, tj. razvoj lovnog turizma od kojeg se mogu ubirati znatna finansijska sredstva.
  4. U lovištima lovačkih organizacija gdje nisu odgovarajući stanišni uslovi za fazane i drugu divljač treba podizati remize koje su veoma značajne za njihov život i uspješno razmnožavanje.
  5. Bilo bi veoma značajno i korisno unositi i gajiti ukrasne fazane u uslovna staništa-lovišta lovačkih organizacija ili pojedinih imućnih lovaca i drugih individualnih uzgajivača, jer samo od prodaje ovih ljepotana ljubiteljima koji u svojim prostranim baštama, okućnicama i vrtovima žele imati po nekoliko jedinki od više rasa ovih ukrasnih ptica, svaki uspješan uzgajivač mogao bi imati visoke prihode.
  6. U svim lovištima gdje je to uslovno moguće treba izvršiti sve pripreme te unositi, uzgajati, štititi i planski koristiti i svu ostalu pernatu divljač (jarebica, prepelica, grlica, divlja patka, gugutka i druge).
  7. Od posebnog je značaja da nadležno ministarstvo i SLO u BiH o svemu budu blagovremeno i potpuno informisani, da imaju uvid i uticaj na kompletan razvoj lovnog turizma, u čemu njihova podrška i pomoć lovačkim organizacijama, uvjeren sam, neće izostati.
  8. Sprovoditi i sve druge potrebne mjere na uzgoju, zaštiti, planskom korišćenju fazanske i sve druge lovne pernate divljači.

 

Novica Blagojević

Be the first to comment

Leave a Reply