Lov kri kri kozoroga: Nacionalno blago Grčke

Pilos je mali gradić na jugozapadu Peloponezkog poluostrva. U njemu živi oko pet hiljada ljudi. To je prelijepo turističko mjesto na obali Sredozemnog mora. Naš domaćin bio je Panajotis Cazizanos, čovjek koji je svoj život posvetio jednoj predivnoj vrsti divljači – kri kri kozorogu.

Panajotis je lovac od malih nogu. Svi njegovi preci bili su lovci, a on je aktivan član lokalnog lovačkog udruženja preko dvadeset godina. Kaže da je lovio širom sveta, ali za njega je najatraktivniji lov kri kri kozoroga.

– Ipak, u Grčkoj se najviše love ptice. Uglavnom su to prepelice, lještrke, šljuke i mnoge druge. Pored ptica, širom Grčke veoma je popularan lov zeca. Takođe, u poslednje vrijeme imamo pravu najezdu divljih svinja na sjeveru zemlje. Blaga klima i dostupnost hrane pogoduju širenju areala „crne divljači“ i prema južnim dijelovima zemlje, kaže Panajotis.

Dinaridi najljepša lovišta

Naš domaćin, kao vrstan lovac i svijetski putnik obišao je i našu državu i ima prijatelje i među našim lovcima. Kaže da su prostori Dinarida jedni od najljepših lovišta upravo zbog raznolikosti divljači koja se nalazi u njima.

Kri kri kozorog je autohtona vrsta sa ostrva Krit. Mogao se pronaći samo na tom ostrvu i nigdje u svijetu. Slike ove vrste divljači mogu se naći na zidovima hramova i predmetima Minojske kulture. Pretpostavlja se da je vrsta stara najmanje pet hiljada godina. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka kri kri kozorog je gotovo istrebljen. Građanski rat koji se vodio na ostrvu umalo je ostavio svijet bez ove prelijepe životinje. Ipak, i tada su postojali ljudi sa visokim nivoom svijesti. Oni su preduzeli sve mjere da se ugrožena vrsta zaštiti. Jedna od mjera je i naseljavanje ostrva Sapijenza. Nekoliko parova kozoroga u potpunosti se prilagodilo novom okruženju. Danas se na ovom ostrvu mogu naći čistokrvni kri kri. Oni nisu ukrštani sa drugim vrstama kao što je to primjer na drugim mjestima. Takođe, postoji dosta sličnih vrsta, kao što je bezoar u Turskoj.

Životni vijek ove divlje životinje je oko petnaest godina. Žive u krdima. Njihovo ponašanje i životne navike slične su kao i kod drugih divljih koza. Ono što je karakteristično za ovu vrstu jeste da pije morsku vodu i uopšte ne zavisi od slatke vode.

– U poređenju sa drugim predstavnicima svoje porodice ovo je mala životinja. Ukupna masa odrasle jedinke kreće se oko 45 do 50 kilograma. Trofej su rogovi mužjaka koji mogu dostići dužinu od 75 centimetara do jednog metra. Ove godine odstrijelio sam kozoroga čiji su rogovi bili dugi 92 centimetara. Prilikom odstrijela vodi se računa da se sačuvaju mlada i perspektivna grla, tako da se love isključivo grla visokotrofejne vrijednosti, kaže Panajotis.

Naš sagovornik kaže da se u slučaju ranjavanja divljači ona se uvijek pronađe. Nikada mu se nije desilo da je ranjeni kozorog ostao u lovištu. Svaki hitac se snima visoko kvalitetnom kamerom i lako je odrediti mjesto pogotka u divljač ili uočiti eventualni promašaj.

– Sezona lova načelno počinje krajem oktobra i traje sve do kraja decembra. Ipak, početak i trajanje sezone je promjenjivog karaktera i svake godine se mijenja. Kalendar lova donosi resorno ministarstvo, tj. vlada na osnovu različitih parametara koji se odnose prije svega na trenutno brojno stanje pojedinih vrsta.  Nekada se desi da imamo samo tri izlaska za odstrijel, navodi naš domaćin.

Kri kri se lovi čekanjem ili privlakom. Pošto se radi o jednoj veoma plašljivoj životinji, lovci je love uglavnom individualno ili u paru sa vodičem. Više ljudi bi samo preplašili lovinu. Zbog toga što se gađa iz lovačkih pušaka sačmarica, daljina na kojoj je najbolje uputiti hitac je 45 do 50 metara.

Zanimljivo je da zakoni koji su važeći u Grčkoj dozvoljavaju upotrebu samo pušaka sačmarica u lovu. Lov karabinima, odnosno puškama sa izolučenim cijevima je zabranjen. To sigurno pravi problem pri lovu visoke divljači u koju spada i kri kri kozorog. Posebno trpi lovni turizam. Ipak, grčki lovci su veoma dobro organizovani i koristeći sva legalna i demokratska sredstva očekuju da će se zakon izmijeniti na dobrobit pozitivne prakse.

– Sagledavajući sve navedeno, možemo reći da je veoma teško doći do trofeja ove divljači. Otežavajuća okolnost je i to što je lovna sezona često propraćena teškim vremenskim prilikama. Naime, tokom kasne jeseni u ovom dijelu Grčke često duvaju jaki vjetrovi i pada kiša. Čak šta više, ponekad je zbog visine talasa nemoguće otići na ostrvo. Ali, sve je to čar i draž ovog sporta. I pored svega imamo veliki broj lovaca koji dolaze u lov. Većina je uglavnom iz inostranstva. Uz goste iz Evrope, veliki broj zaljubljenika u lov dolazi nam iz Sjedinjenih Američkih Država, kaže Panajotis.

– Lov počinje u pet sati izjutra, a bilo bi dobro da se može otpočeti bar sat vremena ranije. Pored dozvole za upotrebu lovačkih karabina, ovo je jedan od gorućih pitanja koje nastojimo riješiti. Za to je potrebno izmeniti zakonska akta u nacionalnom parlamentu i to je ogroman posao. I pored duge procedure, mi smo na dobrom putu da to uskoro riješimo, optimističan je Panajotis.

Zabranjena upotreba i optičkih nišana

– Lično, lovim sa Benelijevom samaricom Superskor. Koristimo samo mehaničke nišane, jer je upotreba optičkih nišana zabranjena zakonom, uključujući i kolimatorske, kaže Panajotis.

Takođe, na ostrvu Atlanti, koje se nalazi sjevernoj od Atine, imamo kozoroga. Ali, oni nisu čistokrvni kao ovi sa Sapijenze, već u hibridni. Pored ovoga, ostrvo Atalanta je male površine tako da se ne može porediti sa lovom na Sapijenzi.

– Veliki problem nam predstavljaju ljudi koji lažno oglašavaju lovni turizam u Grčkoj i lov na kri kri kozoroga. I pored velikih napora koje ulažemo sa Vladom naše države, dosta je teško boriti se protiv prevaranata na Internetu. Dešavalo se da lovci iz inostranstva ostanu i bez novca i bez trofeja, jer su se obratili na pogrešnu adresu, kaže on i za kraj dodaje:

– Ova vrsta divljači je nacionalno blago Grčke i mi je moramo zaštiti i brinuti o njenoj populaciji. Kontrolisan lov je najbolji način zaštite, jer novac koji se zaradi od prodaje trofeja ulaže se u zaštitu. Takođe, nastojimo da brinemo o našim gostima lovcima iz inostranstva i trudimo se da odu zadovoljni, zaključuje Panajotis Cazizanos.

MP

Be the first to comment

Leave a Reply